ZELENA GRADNJA: EKONOMSKI BENEFITI NA STRANI INVESTITORA

29. Sep 2022
Photo: Bojan Bogdanović, SrbGBC

Iako je zelena gradnja sve prisutnija u Srbiji i sve je veći broj sertifikovanih zelenih objekata, još smo prilično daleko od prelaska na održivi razvoj građevinskog sektora. Aktuelna energetska kriza više nego ikad podsetila nas je na važnost energetske efkasnosti i energetske sigurnosti, koje se defintivno mogu povećati masovnijom zelenom gradnjom, ali i energetskom sanacijom postojećeg građevinskog fonda.  Savet zelene gradnje Srbije (SrbGBC), kao nacionalni član svetskog (WorldGBC) i evropskog (WorldGBC Europe) Saveta zelene gradnje, svojim delovanjem na svakom nivou promoviše zelenu gradnju, podstiče dijalog javnog i privatnog sektora, kao i izmenu zakonske regulative, a dokle smo stigli na tom putu, razgovarali smo sa predsednikom Saveta Bojanom Bogdanovićem. 

Pojam zelene gradnje masovno je u upotrebi poslednjih godina, ali čini se da je više deo popularnog ekološkog narativa, nego što je zaista prisutan u praksi. Šta kažu podaci: koliko zgrada do sada u Srbiji ima sertifikat da su zelene?

Globalno gledano, zelena gradnja dobija na značaju, a na našem tržištu, vodeći se samo brojem sertifikovanih objekata, moglo bi se govoriti o gotovo geometrijskom rastu. Prvi sertifikovan objekat u Srbiji registrovan je 2013, u prvom kvartalu prošle godine bilo ih je 29 (LEED i BREEAM), a u ovom momentu u Srbiji je registrovano 110 sertifikovanih objekata (LEED 26, BREEAM 44, EDGE 40), uz veliki broj onih koji su u procesu sertifikacije. Verujemo da je ovome bitno doprinela i naša promocija zelene gradnje. Prošle godine Savet zelene gradnje Srbije organizovao je događaj podrške developerima u vidu dodele zahvalnica liderima koji su prethodne dve godine sertifikovali svoje objekte. Sa ponosom ističemo da je među njima najveći broj upravo članica Saveta.

Moglo bi se zaključiti da ovaj porast interesovanja za zelenu gradnju svakako nije samo u domenu „ekološkog narativa“, već je posledica prepoznavanja ekonomskih benefita od strane developera. U okolnostima energetske krize i rata u Ukrajini, sve intenzivnije ulaganje u energetsku efikasnost i obnovljive izvore u samim objektima ne donosi samo značajne uštede energije, troškova i koristi za životnu sredinu (usled smanjenja emisija CO2), nego i doprinosi energetskoj sigurnosti. Ipak, i pored fascinantnog rasta zainteresovanosti za zelenu gradnju, nažalost, u odnosu na ukupno izgrađene objekte, ovaj broj procentualno toliko je mali da ga ne vredi ni pominjati.

Zelena gradnja se ne vezuje direktno za sertifikaciju, ali je implementacija zelenih aspekata neophodna ukoliko se neko opredeljuje za sertifikaciju. Suština je da su za procenu zelene gradnje ključni krediti koji se dodeljuju u okviru definisanih kategorija. Izbor tipa i varijanta sertifikacije je slobodna volja, a rezultira nekim oblikom ocene sertifikata kao potvrdom zelene gradnje.

Koliko će neka zgrada biti zelena zavisi od pristupa, principa, metoda i alata koji su involvirani. U zavisnosti od toga koliko želite da budete zeleni, toliko aspekata zelenog ćete implementirati (obnovljivi izvori energije, sakupljanje kišnice, implementacija recikliranog materijala, reupotreba, uvođenje inovativnih rešenja koja smanjuju potrošnju energije i struje, štede vodu, zeleni krov, pametni sistemi u vidu senzora koji regulišu aspekte komfora…).

POSLOVNI CENTAR NAVIGATOR 2, KOMPANIJE MPC PROPERTIES, DOBITNIK JE LEED GOLD SERTIFIKATA / FOTO: MPC PROPERTIES

Koji sve sertifikati postoje i koliko oni povećavaju vrednost objekta?

Postoje veoma različite forme sertifikacija na globalnom nivou, ali ih je zvanično šezdeset koje administrira Svetski savet zelene gradnje i koje, kao nacionalni član istog, podržavamo kroz upoznavanje sa njima (LEED, BREEAM, EDGE, WELL Health-Safety...). Sam rast sertifikovanih objekata govori u prilog tome da postoje opravdani ekonomski, ekološki i socijalni razlozi za zelenu gradnju. Brojne studije potvrđuju opravdanost ovakve gradnje upravo iz razloga povećanja vrednosti objekta. Aktivirao se i oblik zelenog finansiranja u građevinskom sektoru, koji zahteva potvrdu u vidu zelenog sertifikata. Neki od developera u Srbiji (naše članice) već imaju pozitivno iskustvo u ovome u vidu znatno niže kamatne stope, a da ne pominjemo isplativost tokom upotrebe takvog objekta.

Iako se na vrednost objekta uglavnom gleda kroz ekonomske parametre, važna je i njena paralelna ekološka vrednost, kao krajnji cilj održivog razvoja – smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu stvaranjem otporne izgrađene sredine. Takođe je merljiv pozitivan uticaj na krajnjeg korisnika, bilo da je reč o privrednom, komercijalnom ili stambenom sektoru. Konkretno, uvođenjem pametnih sistema (pozitivan ekonomski aspekt i uštede) koji prate i upravljaju aspektima komfora, raste kvalitet unutrašnjeg prostora za krajnjeg korisnika, zadovoljstvo boravkom u takvom prostoru, kao i pozitivan uticaj na njegovo zdravlje.

DELTA HOUSE, NOVA POSLOVNA ZGRADA DELTA HOLDINGA, SERTIFIKOVANA JE KAO LEED GOLD OBJEKAT  /FOTO: DELTA REAL ESTATE

Koliko cena zelene gradnje može da bude faktor koji demotiviše investitore? Da li je zelena zgrada nužno skuplja od obične?

Što je zgrada zelenija, ona je ekonomski više opravdana. Da to nije slučaj ne bi bilo ni tržišne potražnje za njima. Stvar je samo percepcije investitora da li svoje poslovanje bazira na dugoročnim ili kratkoročnim planovima. Kod dugoročnog planiranja, gde zelena zgrada tokom svog životnog ciklusa ostane u vlasništvu, bilo vlasnika kao krajnjeg korisnika, ili vlasnika koji rentira prostor, više je nego ekonomski isplativa investicija. Nesporna je njena veća inicijalna investicija, ali i činjenica da kasnije imaju objekat koji ima niže operativne troškove tokom upotrebe i održavanja. Za sada je njihova najveća zastupljenost u komercijalnom sektoru, što samo potvrđuje snažnu motivisanost biznisa u okretanju ka zelenoj gradnji.

Sasvim druga situacija je u stambenom delu gde su planovi kratkoročni i završavaju se sa prodajom investicije odmah po izgradnji. Iako među investitorima stambenih zgrada ima onih koji rade na podizanju kvaliteta i mogu se nazreti neki aspekti zelenog (najčešće sa delom zelenog krova), najveći broj njih nije motivisan za veća startna ulaganja, jer ne nailaze na takvu potražnju; nema motivacije za većim ulaganjem, jer je tržište potentno i nema problema sa prodajom. I ovaj trend „demotivisanosti“ će trajati sve do momenta dok tržište ne bude zahtevnije,  dok ne bude gledalo dalje od cene i lokacije, sve dok budući vlasnici stanova u kupovinu stana ne uključe u razmatranje dugoročno planiranje u vidu budućih troškova koje će imati tokom korišćenja, odnosno ne sagledaju uštede koje mogu ostvariti.

NCR KAMPUS DOBIO JE NAHVIŠU OCENU LEED PLATINUM /  Foto:Twitter/@NCRCorporation

U mnogim zemljama EU, praksa je da se investitori zakonom obavežu da poštuju principe zelene gradnje. Možete li nam navesti neke od primera te prakse?

U okviru Svetskog saveta zelene gradnje postoji program The Net Zero Carbon Buildings Commitment, koji podrazumeva još napredniju zelenu gradnju koja vodi ka nultoj energetskoj i emisionoj tranziciji. Za sada se već šest regiona država (SAD, UK, Španija, Nemačka…), 28 gradova širom sveta (London, Njujork, Kopenhagen, Pariz, Oslo, Sidnej, Tokio, Toronto...), kao i 138 organizacija/firmi obavezalo na njega.

Na nivou Evrope postoji obavezujuća direktiva za članice, koja se odnosi na težnju skoro nulte energetske performanse zgrada, kao segmenta zelene gradnje. U Britaniji je BREEAM sertifikat obavezujući za javni sektor. Takođe, u svetu raste praksa za veće gradove da zahtevaju sertifikaciju objekata koji prelaze određene kvadrature, upravo iz razloga njihovog uticaja unutar izgrađene sredine; insistira se na potvrdi zelene gradnje u kontekstu smanjenja negativnog ekološkog uticaja. Veoma je bitan i uticaj međunarodnih finansijskih institucija (EBRD, Svetska Banka, itd.) i komercijalnih banaka koje, obezbeđivanjem stimulativnih uslova finansiranja koji promovišu zelenu gradnju, pomažu sve širu i češću primenu principa zelene gradnje u praksi.

Kakva je situacija kod nas kad je reč o zakonima? Da li je u planu donošenje nekih obavezujućih propisa, na primer, o upotrebi recikliranog građevinskog otpada?

Postoji obostrana inicijativa i Savet je već imao sastanke sa resornim ministarstvima. Potencijala za saradnju ima mnogo i pozvani smo da damo predloge u delu regulative, ali i da još više poradimo na edukaciji svih zainteresovanih strana i javnosti, jer je upravo to najveći izazov u zelenoj gradnji. Kao član Alijanse za zelenu tranziciju, postoji određena članska aktivnost SrbGBC u tom delu, kao i angažovanost u okviru Predloga programa razvoja cirkularne ekonomije u RS za period 2022-2024. Za sada je primena cirkularnog modela u građevinskom sektoru na nivou individualnog angažovanja, u formi primene recikliranog materijala ili ponovne upotrebe, a uloga SrbGBC je i ovde na edukativnom nivou. 

STOP-SHOP RETAIL PARKOVI KOMPANIJE IMMOFINANZ U SRBIJI POSEDUJU BREEAM SERTIFIKAT / FOTO: IMMOFINANZ

Da li država razmatra uvođenje subvencija za kompanije koje su zainteresovane za ovu vrstu ulaganja?

Na državnom nivou najavljene su zelene obveznice koje zelene zgrade navode kao potencijal. Subvencije su bile i jedna od tema na sastanku SrbGBC sa ministarstvima, što potvrđuje zainteresovanost države da razvije taj koncept.

Sertifikovani objekti kod nas, od kojih su mnogi u vlasništvu članica SrbGBC (Kula Ušće 2, Delta House, Sirius, Navigator 2, Atrium, Stop-Shop, itd.), dovoljna su potvrda zainteresovanosti za ovaj vid ulaganja. Da bismo ostali neutralni prema članicama i verni svom transparentnom pristupu, kao i otvoreni za različite vidove saradnje, navodimo kao primer jedan od poslednje sertifikovanih objekata NCR K2 Business Center, koji je dobio najvišu ocenu LEED – Platina. Takođe, sve je više finansijskih institucija koje jačaju zeleno finansiranje, što će se sigurno odraziti i na građevinski sektor.

U Evropi je prisutan trend obnavljanja postojećeg građevinskog fonda, kako bi se dostigao savremeni nivo energetske efikasnosti. Postoji li inicijativa da se ovo masovnije primeni i kod nas?

U uslovima aktuelne energetske krize, energetska efikasnost objekta jedan je od bitnih aspekata zelene gradnje i istovremeno aktuelna tema na nivou države, s obzirom na ogroman deo građevinskog fonda koji je energetski neefikasan. Država daje podsticaj za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, kao i međunarodne finansijske institucije i neke komercijalne banke. Mehanizmi podrške za komercijalne i individualne stambene objekte su sve više dostupni. Najveći izazov predstavljaju stambene zgrade sa više porodica gde, iz inženjerskog ugla, energetska sanacija nije zahtevna, ali je organizaciono vrlo komplikovana zbog dogovora stanara, pribavljanja dozvola, nadzora radova... Na razvoju projekata energetskih sanacija stambenih zgrada najviše rade Ministarstvo rudarstva i energetike, EBRD i USAID.

Koliko smo svesni da tradicionalan način gradnje, pa i same zgrade u kojima živimo, nisu održivi i da neće u perspektivi odoleti izazovima klimatskih promena? Kako Savet obavlja misiju osvešćivanja, i investitora i građana?

Celokupna delatnost Saveta zelene gradnje Srbije podređena je cilju da aspekti zelene gradnje budu prepoznati kao ključni nosioci transformacije građevinskog sektora i izgrađene sredine. Suštinski, cilj transformacije jeste neutralisanje njegovog negativnog uticaja. Svi događaji Saveta su u svrhu informisanja i edukativnog su karaktera, bilo da je reč o stručnim konferencijama, aktivnostima namenjenih široj javnosti, kao i radu sa najmlađima, preko vebinara, projekata i drugih aktivnosti o kojima možete više naći na sajtu Saveta www.serbiagbc.rs. Jedan od oblika članske aktivnosti je angažovanje radne grupe SrbGBC na konkursu ETF-a i proširenje kampusa tehničkih fakulteta, u okviru kojeg su po prvi put u programu konkursa za objekat javne namene zahtevani aspekti zelene gradnje.   

Tekst: Jovana Nikolić

Foto: SrbGBC

2024. © Sva prava zadržana. RealEstate-Magazine.rs. Developed by Creative Web
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.