POSLOVNE ZGRADE ENERGETSKI NAJEFIKASNIJE, SANACIJA STAMBENOG FONDA IZAZOV

05. Dec 2022
Photo: Goran Zlatković

Sektor nekretnina definitivno se okreće u pravcu energetski efikasnih rešenja, ali veliki posao, koji podjednako treba da iznesu i privreda i građani, tek predstoji, zaključak je konferencije REMHUB 2022: Driving Energy Efficiency in Real Estate, koja je održana 30. novembra u Beogradu, u organizaciji medijske kuće West Media World, uz institucionalnu podršku Ministarstva rudarstva i energetike, Privredne komore Srbije i Saveta zelene gradnje Srbije.

PRVA REMHUB KONFERENCIJA OKUPILA JE VIŠE OD 100 UČESNIKA I GOSTIJU

Primena energetski efikasnih rešenja utiče na energetsku stabilnost cele zemlje, i ona je do sada najvidljivija u sektoru komercijalnih nekretnina, budući da investitori koji razvijaju projekte novih poslovnih zgrada i industrijskih objekata ili projekte rekonstrukcije starih objekata, veoma vode računa o tome kako će se trošiti energija u objektima koje izdaju u zakup.

S druge strane, sektor stanogradnje zasad zaostaje u većoj primeni energetski efikasnih rešenja. Ima, naravno, primera dobre prakse u novogradnji, ali, generalno, ovaj problem se prepušta budućim vlasnicima nekretnina, što znači da je u perspektivi od najvećeg značaja edukovati građane da budu svesni važnosti energetske efikasnosti jer se od njih očekuje da podignu nivo očekivanog standarda koje trenutno nude investitori.

Isto važi i za sanaciju postojećeg stambenog građevinskog fonda – građani su ti koji treba da shvate važnost ovakvih energetskih ulaganja, i da iskoriste sve povoljnosti koje im nudi država kroz brojne mere i subvencije, jer će im se svaka investicija u najkraćem roku višestruko isplatiti.

Država je na sebe preuzela poboljšanje energetske efikasnosti u objektima u javnom sektoru, na čemu je maksimalno angažovano Ministarstvo rudarstva i energetike, dok je na privredi velika odgovornost, jer ona može da obezbedi najveće uštede energije u proizvodnji, korišćenjem energetski efikasne opreme i instaliranjem solarnih panela na krovovima – najvažnije su poruke koje su se čule na konferenciji REMHUB 2022, posvećenoj temi energetske efikasnosti u sektoru nekretnina.

Brojni učesnici konferencije – predstavnici nadležnih institucija, organizacija i kompanija koje posluju u sektoru nerketnina – pokušali su da daju odgovore na pitanja koliko su građevinski i sektor nekretnina u Srbiji spremni za aktuelnu energetsku krizu, da li gradimo energetski efikasne zgade i koliko smo napredovali u energetskoj sanaciji postojećeg građevinskog fonda, ali i kakav nam je, generalno, odnos prema potrošnji energije, i koliko pametnim upravljanjem kroz Facility Management možemo da uštedimo energije u industrijskim, komercijalnim i stambenim objektima.

Opšti je zaključak da energetska efikasnost treba da postane standard u građevinskoj industriji i upravljanju komercijalnim, industrijskim i rezidencijalnim objektima, da smo napravili prve korake u tom pravcu i da je obaveza celog društva da već tokom naredne godine podignemo energetsku efikasnost na mnogo viši nivo.

MILAN MACURA, POMOĆNIK MINISTRA RUDARSTVA I ENERGETIKE

Konferenciju je otvorio Milan Macura, pomoćnik ministra rudarstva i energetike, koji je istakao da se energetska efikasnost mora posmatrati i u kontekstu bezbednosti naše zemlje i da u energetskoj traniziciji moramo učestvovati svi zajedno – građani, privreda i lokalne samouprave.

On je podsetio da je prošle godine usvojen Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije, kao i na projekte koje država sprovodi, u saradnji sa međunarodnim kreditorima, za povećanje energetske efikasnosti privatnih I javnih objekata.

Macura je istakao da je od izuzetnog značaja da se na objektima u javnom sektoru instaliraju solarne elektrane, kao i da Ministarstvo rudarstva i energetike intenzivno radi na poboljšanju rada daljinskog sistema grejanja jer su u toj oblasti energetike jako veliki gubici.

“U toku je pilot projekat za subvencije za zamenu stolarije, izolaciju krovova, fasada i zamenu sistema za grejanje za 20.000 domaćinstava. U naredne dve, tri godine biće izdvojeno još 70 miliona eva kako bi još 100.000 domaćinstava bilo uključeno u projekat. Do kraja godine očekujemo 70 ugovora u 38 lokalnih samouprava o sanaciji javnih objekata, postavljanjem altrenativnih izvora energije. U tri grada, Novom Pazaru, Priboju i Malom Zvorniku, izgrađene su toplane na biomasu, a u planu je rekonstrukcija još 20 toplana koje imaju velike gubitke i utiču na kvalitet vazduha”, rekao je pomoćnik ministra i naglasio da je  na privredi velika odgovornost, jer ona može da obezbedi najveće uštede energije u proizvodnji, korišćenjem energetski efikasne opreme i instaliranjem solarnih panela na krovovima.

IVANA VULETIĆ, SEKRETAR UDRUŽENJA GRAĐEVINSKE INDUSTRIJE 

Uvodničar prvog panela na temu “Zelena gradnja kao odgovor na energetsku krizu i zelenu tranziciju”, Ivana Vuletić, sekretar Udruženja građevinske industrije Privredne komore Srbije, podsetila je da u sektoru građevinarstva radi sedam odsto svih zaposlenih u Srbiji, odnosno, 170.000 radnika u 40.000 kompanija, kao i da je građevinski sektor prošle godine imao udeo od šest odsto u BDP-u, dok je stopa realnog rasta iznosila 17,6 odsto.

PRVI PANEL BIO JE NA TEMU ZELENE GRADNJE KAO ODGOVORA NA ENERGETSKU KRIZU

Ona je iznela podatak da u narednih pet godina Evropska unija planira 2,5 puta veća ulaganja u održivu gradnju, kao i da su ciljevi zelene agende ubrzani i da je prvobitni rok zadat do 2045. pomeren na 2030. godinu.

“U Srbiji je broj objekata sa zelenim sertifikatima u ovoj godini četiri puta veći u odnosu na prethodnu. Poređenja radi, Nemačka je tek sedma zemlja na listi top 10 država po pitanju zelene gradnje. To govori da u odnosu na ostatak kontinenta, po pitanju zelene gradnje, ne kasnimo, ali moramo razmišljati o budućnosti”, rekla je Ivana Vuletić.

DRAGANA KORICA, IZVRŠNI DIREKTOR SAVETA ZELENE GRADNJE SRBIJE

Dragana Korica, izvršni direktor Saveta zelene gradnje Srbije, iznela je zapažanje, kao moderator prvog panela, da je u sektoru komercijalnih nerketnina, zelena gradnja u eksponencijalno primetnom rastu.

“Prošle godine imali smo oko 30 zelenih seriftikovanih novoizgrađenih objekata, dok ih je u septembru ove godine bilo 110. Nažalost, ovaj trend mimoilazi stanogradnju. U sektoru stanova, čast izuzecima, developeri još uvek nisu krenuli putem kojim idu investitori koji grade sertifikovane poslovne i industrijske objekte i distributivne centre”, ukazala je Dragana Korica.

NATAŠA BUGARINOVIĆ, RUKOVODILAC ODRŽIVOG RAZVOJA, MPC PROPERTIES

Nataša Bugarinović, rukovodilac održivog razvoja u MPC Properties, istakla je da se ova kompanija, koja u svom portfoliju ima šest poslovnih objekata i šest šoping centara, još pre deset godina opredelila za strategiju zelenog razvoja i zelene gradnje, kao i da se ova vrsta ulaganja itekako isplati.

“MPC poslovna zgrada Navigator 1 energetski je najefikasnija zgrada u Beogradu. Gogodišnja potrošnja po metru kvadratnom je 150 kilovata, dok drugi poslovni objekti imaju potrošnju od 250 do 300 kilovata po metru kvadratnom”, rekla je Nataša Bugarinović i dodala da je šoping centar Ušće jedan od prvih i najvećih sertifikovanih tržnih centara u ovom delu Evrope, na čijem je krovu nedavno postavljena solarna elektrana koja proizvodi energiju za napajanje punjača za električna vozila u garaži objekta.

VLADIMIR LUKAČ, SENIOR PROJEKTNI MENADŽER, CTP SRBIJA

Vladimir Lukač, senior projektni menadžer u kompaniji CTP Srbija, naglasio je da su svi objekti ove kompanije u Srbiji nosioci BREEAM zelenih sertifikata i da su tako projektovani da krovne konstrukcije mogu da ponesu solarne panele, koje će kompanija tokom sledeće godine i instalirati na svim objektima.

“CTP je najveći developer industrijskih objekata i logističkih parkova u jugoistočnoj Evropi, sa portfolijom koji obuhvata 10 miliona kvadrata izgrađenih objekata, a održivi razvoj je deo strategije kompanije. CTP kupuje šume ili zemljišta koja pošumljavamo, kako bismo doprineli ugljeničnoj neutralnosti”, rekao je Vladimir Lukač i dodao da je plan kompanije da trenutno izgrađenih 250.000 kvadrata objekata u Srbiji u narednoj godini dupliraju, sa ciljem da do 2026. godine u Srbiji raspolažu portfolijom od ukupno 1,3 miliona kvadrata.

MILOŠ KOSTIĆ, DIREKTOR MT-KOMX

Kao pionir u oblasti izgradnje solarnih elektrana, Miloš Kostić, vlasnik i direktor kompanije MT-Komex, istakao je važnost donošenja Zakona o obnovljivim izvorima energije prošle godine, koji je omogućio instaliranje solarnih panala na svim tipovima objekata.

“I dalje treba raditi na pojednostavljenju svih procedura za prozjumere, pre svega za priključenje na elektro mrežu, ali najvažanije je da su građani shvatili da treba i mogu da se priključe energetskoj tranziciji. Energetska kriza je došla u pravi čas, da nas osvesti. Do nedavno se samo pričalo o zaštiti životne sredine, a sada su prioritet energetska efikasnost i energetska stabilnost”, rekao je Miloš Kostić i ocenio da će 2023. biti važna godina u Srbiji za razvoj solarnih elektrana, kako u industrijskom tako i sektoru individualne gradnje.

VITOR ANTIĆ, MENADŽER ZA BETONE, LAFARGE SRBIJA

Vitor Antić, menadžer za betone u kompaniji Lafarge Srbija, članici Holcim grupe, naglasio je da se u građevinarstvu više ne može bez zelenih proizvoda, zbog čega ova kompanija već godinama intenzivno razvija proizvode u svom ECO portfoliju, kao što su zeleni beton i zeleni cement, sa značajno smanjenim ugljeničnim otiskom.

“Urbanizacija je tolikog obima da će do 2050. godine više od 70 odsto svetske populacije živeti u gradovima. Koliki je to uticaj na klimatske promene kada se svake sedmice, na planeti, izgradi grad veličine Pariza? Novih 52 Pariza godišnje veliki su izazov. Kompanija Lafarge je prva dekarbonizovala svoje proizvode, a doprinos očuvanju prirode dajemo i poslovnom praksom, poput korišćenja kamiona na biogas. Na nama u građevinarstvu je da odlučimo želimo li da menjamo klasičan način gradnje i da li ćemo se resetovati na nove, zelene proizvode, za dobrobit svih nas i budućih generacija”, poručio je Vitor Antić.

Drugi panel, na temu “Inovativni sistemi za energetsku sanaciju i zgrade nove generacije”, otvorio je Marko Stojčić, glavni urbanista Grada Beograda, koji je priznao da još nismo suštinski ušli u rešavanje pitanja energetske efikasnosti, koja je važna kako iz ekonomskih razloga, da bi se smanjili troškovi stanovanja u velikom gradu, tako i zbog uticaja na životnu sredinu.

MARKO STOJČIĆ, GLAVNI URBANISTA GRADA BEOGRADA

“Svesni smo da Beograd ima mnogo stambenih objekata koji su po pitanju energetske efikasnosti na dnu lestvice i koje ćemo teško dovesti na neki zadovoljavajuću energetski nivo, ali njihovom sanacijom moramo da se bavimo. Počeli smo razgovore sa predstavnicima EBRD banke upravo na ovu temu, sa ciljem da što pre pokrenemo pilot projekat sanacije jednog dela stambenog fonda, najverovatnije na Novom Beogradu. Grad će koliko kod bude mogao sufinansirati ovakve projekte, a naravno, neke će i kompletno finansirati, kao što su objekti koji su spomenici kulture”, rekao je Marko Stojčić i istako da je važno na sve načini širiti svest o energetskoj efikasnosti i ulaganju u nju – kroz medije i konferencije, ali i kroz razgovore koje vodimo svaki dan.

DRUGI PANEL BIO JE POSVEĆEN REKONSTRUKCIJI I ENERGETSKOJ SANACIJI OBJEKATA

Glavni gradski urbanista ukazao je i na potrebu da se što pre uvede klasifikacija stambenih jedinica po kategoriji energetske efikasnosti, kao što je standard u svim razvijenim zemljama.

BOJAN BOGDANOVIĆ, EBRD / SAVET ZELENE GRADNJE SRBIJE

Moderator drugog panela, Bojan Bogdanović, principal menadžer ReDEWeB fonda u EBRD i predsednik Saveta zelene gradnje Srbije,  podsetio je da smo direktno iz „nove normalnosti”, uslovljene pandemijom, ušli u „novu nenormalnost”, odnosno, enegetsku krizu.

„Energetska efikasnost mora da bude prioritet u našem društvu. Država radi svoje. Nacionalni plan za klimu i energiju, koji će biti osnovni dokument na osnovu kojeg će se donositi svaka dalja strategija, kaže sledeće: da bi Srbija do 2030. ispunila ono što je obećala kroz Zelenu agendu i sve ostale sporazume, moramo uložiti u zgradarstvo 18,5 milijardi evra, a u proizvodnju električne i toplotne energije samo šest do sedam milijardi. Ko će to da isprojektuje? Ko će to da učini zelenim? Ne možemo samo da uradimo, moramo da uradimo bolje. Svi koji se bave projektovanjem, izgradnjom i upravljanjem objektima, moraju da dolaze na ovakve skupove da se dogovorimo kako ćemo taj novac potrošiti. Novac nije sporan, postavlja se pitanje ima li dovoljno nas koji hoćemo i znamo da radimo zeleno. Iz ekonomskog investicionog programa Evrope obezbeđen je grant od 2,5 milijarde evra za Srbiju, koji će biti namenjen pre svega za energetiku i energetsku efikasnost”, rekao je Bojan Bogdanović.

Bogdanović je dodao da državna strategija za zgradarstvo kaže da godišnje treba da obnovimo četiri do šest miliona kvadrata postojećih objekata, a da se očekuje gradnja dva miliona kvadrata novih objekata, i da je sanacija postojećeg građevinskog fonda trenutno najveći izazov.

DARIJA RAŠČANIN, MENADŽER PROJEKTOVANJA I IZGRADNJE, DELTA REAL ESTATE

Kako se objekat građen pre četiri decenije, i to sa statusom spomenika kulture – Sava centar, pretvara u energetski efikasan, opisala je Darija Raščanin, menadžer projektovanja i gradnje u kompaniji Delta Real Estate.

“Urađena je energetska sanacija omotača krova i fasade. Posebna pažnja je posvećena obnovi betonske fasade. Vodilo se računa ne samo o estetskim i konstruktvinim, već i o termoizolacionim svojstvima. Sistemi za grejanje i hlađenje su optimizovani tako da budu efikasniji. Nije nam bila ideja da samo obnovimo objekat nego da ga pripremimo za narednih 40 godina, da bude energetski efikasan i funkcionalan, tako da će veći deo krova biti pripremljen za postavku solarnih panela”, rekla je Darija Raščanin.

Rekonstruisani Sava centar imaće najverovatnije BREEAM sertifikat, dok je nova poslovna zgrada Delta holding, Delta House, nosilac LEED Gold sertifikata.

“Sertifikacija nam nije sama po sebi cilj, sertifikacija je samo rezultat svih napora koje smo uložili i koje ćemo ulagati da objekat postigne svoj puni potencijal”, dodala je Darija Raščanina i zaključila da postojeći objekti uopšte ne moraju biti loši u odnosu na novogradnju, mogu čak biti i bolji, ali da bi se to postiglo, investitori moraju da imaju iskustvo, znanje i volju time da se bave.

LELA ALEMPIJEVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR, ZABRISKIE

I obnovljena nekadašnja fabrika Novkabel u Novom Sadu, u koju će se na proleće useliti razvojni centar Schneider Electric Srbija, biće potpuno energetski efikasna, sa LEED Gold sertifikatom, najavila je Lela Alempijević, izvršni direktor studija Zabriskie, koji je projektovao rekonstrukciju 17.000 kvadrata ovog bivšeg industrijskog objekta, sa ciljem da postane savremena poslovna zgrada.

Ona je podsetila da je najzelenija zgrada ona koja je već izgrađena i već postoji i da su tokom projekta svi složili – i Schneider Electric Srbija, kao zakupac i budući korisnik, i projektanti, da je održavanje stare ideje sa novim materijalima i rešenjima u konstrukciji, idealan odgovor na deficit slobodnih parcela, energetsku efikasnost i očuvanje identiteta lokalne zajednice.

EDIN DALIFI, PROJEKTNI MENDAŽER, XELLA SRBIJA

O primeni novih proizvoda i rešenja energetske efikasnosti u rekonstrukciji starih zgrada, ali i u izgradnji novih, govorio je i Edin Dalifi, projektni menadžer u kompaniji Xella Srbija.

On je podsetio da energetska efikasnost ne podrazumeva samo uštedu energije već i standarde komfora i kvaliteta prostora.

“Sa tri etablirana proizvoda na tržištu – Ytong, Silka i Multipor, naša kompanija obezeđuje materijal koji nudi komfor po pitanju zvučne i termo izolacije. Iako su normativi u ovoj oblasti stari, dobra vest je da za novim materijalima zahtevi stižu sa samog tržišta”, rekao je Edin Dalifi i dodao da Silka blokovi daju zaštitu od 58 decibela, iako je po važećem standardima između pregradnih zidova potrebna zvučna izolacija od 52 decibela, i da se njihova primena pokazalo kao odlično rešenje za hotel Indigo, u strogom centru Beograda, koji je otvoren u predratnoj, rekonustrisanoj zgradi u Knez Mihailovoj ulici.

DANIEL BERG, DIREKTOR USAID PROJEKTA BETTER ENERGY

Daniel Berg, direktor USAID projekta Better Energy, koji je oročen na pet godina,  sa budžetom od 10 miliona dolara, i ciljem da se pomogne unapređenje energetske efikasnosti na lokalnom nivou u Srbiji i podigne svest o važnosti ovakvih energetskih ulaganja, nije krio pozitivan utisak nakon posete Valjevu, dan uoči konferencije.

“U ovoj lokalnoj samoupravi, na pilot projektu, pokazali smo stanarima stambenih zgrada sve benefite povećanja enegetske efikasnosti. Cilj projekta je upravo da pokažemo da su energetski efikasne mere moguće i isplative. Radimo sa lokalnim javnim i privatnim partnerima. Prevashodno su nam u fokusu višeporodične stambene zgrade, jer istraživanja pokazuju da se u takvim zgradama često gubi više od 50 odsto isporučene energije”, ukazao je Berg.

TREĆI PANEL BIO JE POSVEĆEN PAMETNOM UPRAVLJANJU I UŠTEDI ENERGIJE

Treći panel bio je posvećen temi “Facility Management: pametno upravljanje za uštedu energije”, u kom su učestvovali vrsni stručnjaci iz oblasti energetike i upravljanja objektima. Ipak, moderator Marko Andrejić, glavni urednik magazina i portala Biznis.rs, od panelista je prvo zatražio da otkriju lične trikove za uštedu enegije u svojim domovima.

MARKO ANDREJIĆ, GLAVNI UREDNIK PORTALA BIZNIS.RS

Tako smo, između ostalog, čuli da, ako želimo da nam dom bude energetski efikasan, to podrazumeva zamenu svih klasičnih sijalica LED osvetljenjem, investiranje u kućne aparate i belu tehniku visokog enegetskog razreda, odnosno, manje potrošnje, zamenu dotrajale stolarije i izolaciju, kao i ugradnju pametnih sistema grejanja.

Odgovarajući na stručniji deo teme, panelisti su ukazali na svakodnevne izazove sa kojima se suočavaju kao profesionalci za energetski menadžment, između potreba investitora, zakupaca i realnih uslova.

DEJAN PAVLOV, SENIOR FACILITY MANAGER, CBS INTERNATIONAL SERBIA

Dejan Pavlov, Senior Facility Manager u CBS International Serbia, istakao je da postoje brojni načini na koje je moguće kontrolisati potrošnju energiju u velikim poslovnim zgradama, ali da je to uvek u praksi žongliranje između investitora i njihovih potreba da troškvi budu što optimalniji, i zahteva zakupaca koji se pozivaju na ugovorne obaveze investitora i žele komfor.

“Uštede energije su moguće, čak i sa malim pomacima, jer i najmanji procenat koji se postigne na jednom velikom projektu, u odnosu na ukupnu investiciju, znači mnogo. Zato je važno predočiti investitorima pre počekta nekog projekta koliko će im ulaganje u zelena i energetski efikasna rešenja doneti uštedu u fazi eksploatacije, ali i konkurentnost na tržištu”, istakao je Dejan Pavlov.

VLADIMIR BAIĆ, SPECIJALISTA ZA FACILITY MANAGEMENT, IREP&WEST

Vladimir Baić, speicijalista za Facility Management u kompaniji IREP&West, naglasio je da je jako bitno za kvalitetno upravljanje energijom sagledavanje situacije i regovanje u realnom vremenu.

“Mi smo uspeli da napravimo softversko-tehnološko rešenje za klijente koje omogućava da preko interneta, u realnom vremenu, možemo da pratimo radnu sredinu u čitavim objektima, uz pomoć senzora. Sa tim rešenjem, vlasniku objekta ili klijentu, možemo da uštedimo od 10 do 27 odsto troškova za potrebe energije. Ovo je posebno važno za zakupce poslovnog prostora iz IT industrije, koji sve više praktikuju hibridni model rada, a to podrazumeva da nisu svi zaposleni u isto vreme na radnom mestu, što je prilika za uštedu u realnom vremenu”, rekao je Vladimir Baić. 

ALEKSANDAR MACURA, PROGRAMSKI DIREKTOR RES FONDACIJE

Aleksandar Macura, programski direktor RES Fondacije, ukazao je na potrebu promene odnosa društvenog stava prema energetskoj efikasnosti, koju moraju da prate adekvatni potezi donosioca odluka.

“Nažalost, u Srbij i dalje imamo milion domaćinstava koja se greju na šporete na čvrsto gorivo. To su milioni kubika drveta. Na tržištu električnih uređaja godišnje se uveze 60.000 komada uređaja koja nisu energetski efikasni. U takvoj situaciji, kada potrošač bira između uređaja po ceni od 20.000 dinara i uređaja od 80.000 dinara, jasno je da neće razmišljati o obeležju energetskog razreda, već o ceni”, rekao je Aleksandar Macura.

NENAD JOVANOVIĆ, SAVETNIK ZA ENERGETIKU, LDK CONSULTANTS

Nenad Jovanović, savetnik za energetiku u kompaniji LDK Consultants, podvukao je da sve dok se pitanje eneregije i energenata bude posmatralo u korpusu javnih politika, pod lupom socijalne dimenzije, ne može se očekivati značajniji pomak. Prema njegovoj proceni, u procesu energetske tranzicije Srbije ka zelenoj energiji i iskoraku na polju enegetske efikasnosti, da bi se postigli postavljni ciljevi Zelene agende, potrebno je 80 milijardi evra.

Na konferenciji su prezentovane i dve studije slučaja.

IVANA PETRONIJEVIĆ, ARHITEKTA KONSULTANT, ALUMIL

Ivana Petronijević, arhitekta konsultant u Alumilu, predstavila je projekat poslovne zgrade kompanije Google u Njujorku – inače jedne od najvećih poslovnih zgrada na svetu – za čiju je obnovu, koja je trebalo da poboljša estetsku vrednost zgrade i njenu energetsku efikasnost, Alumil isporučio najsavremeniji prozorski sistem I ugradio 3.500 prozora ekstremno visokog nivoa toplotne izolacije.

NEMANJA GRUBJEŠIĆ, DIREKTOR PRODAJE, CHARGE&GO

Nemanja Grubješić, direktor prodaje u kompaniji Charge&GO, predstavio je prvu, regionalnu digitalnu platformu za punjenje elektrovozila I mobilnu aplikaciju sa mrežom punjača Charge&GO, koja trenutno obuhvata više od 500 punjača AC I DC rivatel na pumpama I putevima prvog I drugog reda u Srbiji I regionu. S obzirom na očekivani progresivni rast broja električnih automobila u Srbiji narednih godina, ugradnja punjača za e-vozila u privatne ili objekte javne namene, predstavlja investiciju koja će uvećati vrednost nekretnine u budućnosti.

Partneri konferencije REMHUB 2022 bili su: AFI Europe, Xella Srbija, Delta Real Estate, Alumil, CTP Srbija, Lafarge Srbija, Granit Invest, MT-Komex, Charge&GO, Irep&West, USAID i Securiton.

Generalni medijski pokrovitelj konferencije bio je Real Estate magazin, a medijski partneri: Blic Biznis, Biznis.rs, eKapija, BIZLife, Energetski portal i nekretnine.rs.

KONFERENCIJA REMHUB 2022 / VIDEO: NIKOLA MLADENOVIĆ

Tekst: Jovana Nikolić, Aleksandra Mirković

Foto: Goran Zlatković

2024. © Sva prava zadržana. RealEstate-Magazine.rs. Developed by Creative Web
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.